Kako unaprediti očuvanje i usmereno korišćenje šumskih genetičkih resursa u jugo-istočnoj Evropi? Zbog čega je bitno proizvoditi reproduktivni materijal koji se karakteriše visokim genetičkim diverzitetom? Koja je funkcija genetičkog monitoringa šuma i kako je efikasno sprovesti? Upravo su ovo bila neka od pitanja o kojima je diskutovano na seminaru koji je 05.12.2019. godine održan u Novom Sadu, u sklopu Life+ projekta "Life for European Forest Genetic Monitoring System" (LIFEGENMON).

Seminar je organizovan od strane Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu i na njemu su učestvovali predstavnici Slovenačkog šumarskog instituta, Uprave za šume Republike Srbije, Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Instituta za šumarstvo iz Beograda, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, JP Vovodinašume, JP Srbijašume, NP Fruška gora, NP Tara, NP Đerdap, Grada Novog Sada, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Univerziteta EDUKONS, Gradske uprave za komunalne poslove i Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu.

Seminar je otvorio pomoćnik Pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Saša Stevanović, dok je uvodno predavanje na temu uticaja klimatskih promena na šumske ekosisteme i aktivnosti Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu na polju njihovog praćenja i ublažavanja održao direktor Instituta, prof. dr Saša Orlović.

Na seminaru su prezentovani rezultati projekata LIFEGENMON i SIFORGEN (Prof. dr Hojka Kraigher, Slovenački šumarski institut), kao i radne grupe EUFORGEN-a za šumski reproduktivni materijal (dr Andrej Pilipović, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu). Takođe, napravljen je pregled Nacionalnog program konzervacije i usmerenog korišćenja šumskih genetičkih resursa Republike Srbije (dr Srđan Stojnić, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu), kao i šumskih semenskih objekata i objekata za rasadničku proizvodnju u Srbiji (Nataša Ćuprić, Uprava za šume). Na kraju, učesnici seminara su imali priliku da se upoznaju sa smernicama za vršanje genetičkog monitoringa šuma (dr Nataša Šibanc i Rok Damjanič, Slovenački šumarski institut).

 

Datum: 
2019 12 05